Osam Svjetskih socijalnih foruma (SSF), jedan Policentrični forum (dakle organiziran u nekoliko zemalja u različitim regijama svijeta u isto vrijeme), jedan “Globalni dan akcije” i jedna “Globalna godina akcije” popratili su ovo burno deseteljeće koje je pogurnulo svijet u razdoblje snažne geoekonomske i geopolitičke nestabilnosti.
1. Kratki pregled na deset godina radikalne evolucije
Godinu 2001. obilježila su tri događaja geopolitičke, ekonomske i građanske naravi. Svaki je u svojoj dimenziji značajno pridonio oblikovanju desetogodišnjeg ciklusa.
Na geopolitičkom planu, smrtonosni napadi terorista Al-Qaide na World Trade Center u New Yorku raspojasat će apostole “sukoba civilizacija”, zatrovati neokonzervativne sokole Georgea Busha imperijalnim globalnim snovima i gurnuti svijet u razdoblje ratnog bezizlaza.
Istovremeno, država instrumentalizira terorizam nudeći vladama priliku da kao nikad prije razviju sigurnosne politike i kriminalizaciju društvenog osporavanja u svojim društvima
Na ekonomskom planu, ulazak Kine u Svjetsku trgovinsku organizaciju (STO) potvrdio je nezaustavljivi uspon kineskog imperija u svjetski sistem, a naročito u ono što će se uskoro zvati BRICS (Brazil, Rusija, Indija, Kina, Južnoafrička Republika) u ekonomskom natjecanju svjetskog međudržavnog tipa.
Konačno, kad je riječ o društvenom i građanskom otporu kapitalizmu, rađanje Svjetskog socijalnog foruma (SSF) u Porto Alegreu (Brazil), istodobno s pobjedničkom dinamikom društvenih borbi i latinoameričkim politikama iz druge polovice devedesetih godina, potvrdilo je, jedva nešto više od deset godina nakon pada državnog komunizma, uspon na vlast i početak trajanja jednog “pokreta svih pokreta” s međunarodnom dimenzijom.
Sastavljen od udruženja, NVO-a, sindikata, društvenih pokreta (antiratnih, obespravljenih, seljačkih pokreta, studenata, žena, migranata, itd.), alterglobalistički pokret će se malo po malo afirmirati kao novi političko- socijalni pluralni subjekt, nositelj prijedloga radikalne reforme ekonomskog sistema i njegovih međunarodnih institucija (MMF, Svjetska Banka, STO, Europska unija, itd).
Pokret je od tada bio sposoban redovito organizirati svoju prisutnost u međunarodnoj areni – s nešto manjom vidljivošću široj javnosti ovih zadnjih godina i stanovitim ograničenjima, kako ćemo još vidjeti – tijekom događaja procesa Svjetskog socijalnog foruma ili za susreta međunarodne agende dominantnih (G8/G20, samiti Ujedinjenih naroda i Europski samiti, itd.)
2011: svijet u tranziciji
Na geopolitičkom planu 2011. pokazuje se vrlo značajnom godinom. Imperijalna moć Sjedinjenih Američkih Država uspjela je obezglaviti Al-Quaidu, ali nasuprot umišljajima sokola iz Washingtona, ušla je također u dugu i neizbježnu fazu relativnog opadanja svoje hegemonije. A sve to dok je njezina vojska i dalje značajno prisutna u Afganistanu i Iraku.
Katastrofa u Fukushimi i “arapsko proljeće” dva su ključna događaja. Na geopolitičkom planu, ovo drugo je sasvim sigurno najvažniji događaj još od pada Berlinskog zida. U ovom tektonskom pokretu arapsko-muslimanskih društava što izražava moćnu energiju demokratske potražnje, “džihadističke” pozicije čine se marginaliziranima.
Libijska situacija podijelila je progresivni svjetski pokret oko pitanja je li potrebno intervenirati ili nije (naročito europsku i latinoameričku ljevicu). Rasvijetlila je također i neuspjeh OUN-a uhvaćenog u zamku novog rata NATO-a, koji, uostalom, otkriva i strateške nesuglasice i lutanja unutar Sjeveroatlantskog saveza, kao i fizička ograničenja njegovih vojnih kapaciteta.
Na geoekonomskom planu, Kina se solidno smjestila na mjesto druge svjetske sile, šireći se u međunarodnoj trgovini na način neviđen u njezinoj povijesti. BRICS, koji predstavljaju 40% svjetske populacije, sa skoro 20% globalnog BDP-a kao i 30% svjetske površine – nameću se na ekonomskoj, a malo po malo i na geopolitičkoj sceni. Sve ukazuje na to da rast njihove moći nikako ne znači ponovno propitivanje globaliziranog kapitalizma i neoliberalizma. BRICS se pozicioniraju kao natjecatelji u konkurentskoj borbi s tradicionalnim snagama kapitalističkog središta.