Kategorija: Broj 17-18
-
Materijalizam i transcendentno
Istaknuta karakteristika francuske misli i srodnih marksističkih misli od 1950-ih bio je pokušaj da se marksizam dopuni adekvatnijom ontologijom od one koju nalazimo u Marxovim i Englesovim djelima. Pokušaj je obilježen potragom za nereduktivnim materijalizmom, djelomično iz razloga što se kontinentalna misao želi razlikovati od uočene sklonosti analitičke filozofije ka znanstvenosti. Reduktivni materijalizam zamišlja materiju…
-
Nismo krivi, ali smo odgovorni
UU: Kako biste najopćenitije definirali najznačajnije društvene i političke procese vezane uz raspad Jugoslavije? Koje su, iz vašega gledišta, bile definirajuće društveno-povijesne tendencije osamdesetih? RM: Kada govorimo o raspadu Jugoslavije ili, radije bih rekao, uništenju Jugoslavije, trebamo uzeti u obzir barem jedno: procese koji su se odvijali desetljeće prije toga. Zbog toga je situacija u…
-
Crveni oktobar
Rođenje religije iz duha ateizma Bog ne postoji! Partija koja je došla na vlast u Rusiji kao rezultat Oktobarskog prevrata bila je ateistička partija. Njezini vođe ponosili su se time što ne samo da nisu vjerovali u Boga, nego su, zahvaljujući Marxovoj pronicljivosti, i znanstveno spoznali klasnu bit religije, njezinu vezu s interesima eksploatirajućih klasa.…
-
Prema trećem filmu
Još nedavno, pokušaj stvaranja filmova dekolonizacije koji okreću leđa ili se aktivno suprotstavljaju Sistemu, u koloniziranim, neokoloniziranim pa i imperijalističkim državama činio bi se donkihotskom pustolovinom. Sve donedavno, film je bio sinonim za spektakl ili zabavu: jednom riječju, bio je još jedna potrošna roba. U najboljem slučaju, filmovi su uspijevali svjedočiti o propasti buržoaskih vrijednosti…
-
Partizanska histerija – istina jugoslovenskog socijalizma
Badiou u srbiji "Svaki otpor predstavlja raskid sa postojećim stanjem. A za onog ko se u to upušta, svaki otpor počinje nekim raskidom sa samim sobom. Filozofi otpora su već ukazali da se ta činjenica odnosi na misaoni poredak. Jer to je krajnji smisao Canguilhemovog "otpora logikom". Iskaz o situaciji, kao i izvlačenje zaključaka koji…
-
Pogled unazad iz krize na komunizam i SFRJ
Pogled iz krize na komunizam i sfrj Pakao živućih nije nešto što će biti: ako postoji, onda je već ovdje, onda je to pakao koji svakoga dana nastanjujemo, koji tvorimo bivajući zajedno. Dva su načina da izbjegnemo patnju. Prvi mnogima polazi za rukom: prihvatiti pakao, sroditi se s njime do te mjere da ga više…
-
Od smrti u život: za poetiku antikapitalističke alternative
Sadašnja duboka ekonomska kriza samo je iznijela na površinu neke permanentne kapitalističke trendove, uvelike prikrivane u prijašnjim desetljećima. Podosta je smrtnih grijeha koji bi se mogli položiti pred vrata kapitalizma. Ukazat ću na one koje smatram najvažnijima. Kapitalistički način proizvodnje uvijek se presudno oblikuje nepomirljivim sukobom između kapitalističkog poriva za profitom i potrebom radnih ljudi…
-
“Berlinski zid je pao na naše glave!”
Uvod: tamna strana 1989. Posljednjih bi se dvadeset godina u srednjoj i istočnoj Europi moglo nazvati les années 89. Ovdje parafraziram ono što se u Francuskoj danas naziva les années 68, godine obilježene događajima koji su se zbili 1968., naglašavajući tako dugotrajan učinak dotične povijesne prekretnice. Pad Berlinskoga zida najavio je dalekosežne promjene u "drugoj…
-
Marx o 1989.
Smatra se da je Karl Marx, osim što je bio teoretičar i borac, bio izvrstan promatrač Zeitgeschehena, svoga vlastitoga doba, uvelike nalik Tocquevilleu ili Taineu. Malo je rečeno o širim dimenzijama djela kao što su Osamnaesti brumaire Louisa Bonapartea ili Građanski rat u Francuskoj. Ovdjemi nije cilj, naravno, egzegeza onoga što se, podcjenjivački, naziva njegovim…
-
Tri nacije kao tri ratne naracije
Dva načina na koje se komunistički režim stropoštao Kao i sve zemlje nastale raspadom bivše Jugoslavije, ni BiH se ne uklapa u slavnu epiku o pobjedi civilnog društva nad “totalitarnom komunističkom državom” u istočnoj Evropi. Za razliku od nekih država Sovjetskog bloka, u ovim zemljama nije došlo do “baršunaste revolucije” nego do krvavog ratnog sukoba.…