poglavlje I
KINESKO DRUŠTVO
1.
kineski narod
Kina je jedna od najvećih zemalja na svijetu, njezina je površina otprilike veličine cijele Europe. U tom nepreglednom prostranstvu naše zemlje postoje golema područja plodne zemlje koja nas opskrbljuju hranom i odjećom; planinski lanci koji uzduž i poprijeko obiluju šumama i bogatim mineralnim nalazištima; mnoštvo rijeka i jezera koja služe za prijevoz i navodnjavanje te dugačka obala koja olakšava komunikaciju s prekomorskim narodima. Od davnina su naši preci radili, živjeli i množili se na tom ogromnom prostranstvu. Kina graniči sa Savezom Sovjetskih Socijalističkih Republika na sjeveroistoku, sjeverozapadu i dijelom na zapadu; Narodnom Republikom Mongolijom na sjeveru; Afganistanom, Indijom, Butanom i Nepalom na jugozapadu te djelomično na zapadu; Burmom i Indokinom na jugu i Korejom na istoku, gdje je također bliski susjed Japanu i Filipinima. Takav geografski položaj Kine ima niz prednosti, ali i nedostataka za kinesku narodnu revoluciju. Prednost je blizina Sovjetskog saveza te razmjerna udaljenost od glavnih imperijalističkih zemalja Europe i Amerike, kao i okruženje brojnim kolonijalnim i polu-kolonijalnim zemljama. Nedostatak je to što japanski imperijalizam, s obzirom na geografsku blizinu, predstavlja stalnu prijetnju postojanju svih kineskih naroda i kineskoj narodnoj revoluciji.
Kina ima oko 450 milijuna stanovnika ili gotovo četvrtinu ukupnog svjetskog stanovništva. Preko devedeset posto njezinih stanovnika pripada narodu Han. No u Kini žive i brojne nacionalne manjine, uključujući Mongole, Hui, Tibetance, Ujgure, Miao, Ji, Čuang, Čungčia i Korejce; svi oni imaju dugu povijest iako su različitog stupnja kulturnog razvoja. Dakle, Kina je zemlja s brojnim stanovništvom sastavljenim od raznih narodnosti.
Razvijajući se poput mnogih drugih svjetskih naroda, kineski je narod (ovdje mislimo prvenstveno na Hane) proživio mnoga tisućljeća u besklasnim prvobitnim zajednicama. Prošlo je gotovo četiri tisuće godina od propasti tih prvobitnih zajednica i prelaska u klasno društvo, isprva robovlasničko, a zatim feudalno. Kroz povijest kineske civilizacije poljodjelstvo i obrtničke djelatnosti Kine bile su poznate po svojem visokom stupnju razvoja; brojni veliki mislioci, znanstvenici, izumitelji, državnici, vojnici, pisci i umjetnici iza sebe su ostavili bogatu zbirku klasičnih djela koju danas posjedujemo. U Kini je davnih dana izumljen kompas.01 Umjetnost pravljenja papira02 otkrivena je prije 1800 godina. Matrični tisak03 izumljen je prije 1300 godina, pomični slog04 prije 800. Kinezi su prije Europljana bili upoznati s upotrebom baruta.05 Kina je stoga jedna od najstarijih civilizacija na svijetu, njezina je povijest duga gotovo četiri tisuće godina. Kineski je narod poznat diljem svijeta ne samo po svojoj marljivosti i izdržljivosti, već i po velikoj ljubavi za slobodu i bogatoj revolucionarnoj tradiciji. Povijest naroda Han, primjerice, pokazuje da se Kinezi nikada nisu pokoravali vladavini tirana već su redovito revolucionarnim sredstvima postizali prevrat ili promjenu. U tisućama godina hanske povijesti javljale su se na stotine seljačkih buna, velikih i malih, protiv mračne vladavine zemljoposjednika i plemstva. I najveće dinastičke promjene nastale su kao rezultat takvih seljačkih pobuna. Svi su se kineski narodi odupirali stranom porobljavanju i redovito su koristili ustanak kao način oslobođenja. Kinezi odobravaju jedinstvo osnovano na jednakosti, ali se protive tlačenju jednog naroda od strane drugoga. Tijekom tisuća godina zabilježene povijesti, kineski je narod iznjedrio mnoštvo narodnih heroja i revolucionarnih vođa. Kineski narod stoga ima slavnu revolucionarnu tradiciju i veličanstveno povijesno nasljeđe.
