Kategorija: Broj 23-24
-
Politika i strasti: ulozi demokracije
Već se neko vrijeme bavim nečime što doživljavam kao sve veću nemoć pri suočavanju s problemima na koje u političkom smislu nailaze naša društva. Pri tome mislim na potrebu ne samo za tehničkim, nego i za u potpunosti političkim odlukama – odlukama donesenim na temelju stvarnih alternativa koje podrazumijevaju uporabljivost proturječnih no legitimnih projekata u…
-
“Paradoksi lutanja po krivim putevima”: Namigivanje Alaina Badioua
U ovom eseju želimo odgovoriti na jednostavno pitanje zašto Alain Badiou svoj ontološki materijalizam i politički maoizam brani teološkim argumentima. Premda ovo pitanje izgleda posve trivijalno, na njega je potrebno odgovoriti prije svega zato što puno toga implicira. Riječ je o pitanju koje možemo proširiti u nekoliko smjerova. Zašto njegovoj materijalističkoj ontologiji treba potporanj teološkog…
-
Rascjepi u mreži moći
Pokušat ćemo pristupiti analizi pojma moći. Nisam prvi, daleko od toga, koji nastoji zaobići frojdovsku shemu što suprotstavlja nagon suzbijanju (répression), nagon i kulturu. Cijela jedna škola psihoanalitičara već desecima godina pokušava izmijeniti i razraditi ovu frojdovsku shemu nagona spram kulture, nagona spram suzbijanja. Ovdje se referiram na psihoanalitičare kako engleskog tako i francuskog jezika…
-
Prema socijalističkom umijeću upravljanja: Rascjepi u mreži moći Michela Foucaulta
Koliko su događaji iz svibnja 1968. morali iznenaditi Michela Foucaulta pokazuje primjedba koju je uputio svojem životnom partneru Danielu Defertu u siječnju te godine, nakon što je imenovan na mjesto sveučilišnog profesora na Sveučilištu Nanterre u Parizu: “Neobično je kako ti studenti o odnosima sa svojim profesorima pričaju u terminima klasne borbe.” Različita tumačenja ove…
-
Žene, borbe za zemlju i globalizacija: međunarodna perspektiva
Usprkos sistematskim nastojanjima kolonijalnih sila da diljem planeta unište ženske sustave obrađivanja zemlje, žene danas čine glavninu poljoprivrednih radnika/ca te istovremeno predvode borbu za korištenje prirodnih resursa (zemlje, šuma, vode) na nekapitalistički način. Braneći poljoprivrednu proizvodnju za osnovne potrebe (subsistence agriculture, op. prev.) i komunalni pristup zemlji te se protiveći eksproprijaciji zemlje, žene diljem svijeta…
-
Kapitalizam apsorbira besplatni ženski rad
Silvia Federici (1942, Parma, Italija), feministička aktivistkinja, književnica i profesorica. Jedna je od suosnivačica Internacionalnoga feminističkog kolektiva (1972) koji je pokrenuo međunarodnu kampanju Nadnice za kućni rad (Wages for Housework). Devedesetih, nakon rada u Nigeriji, postaje aktivna u antiglobalizacijskom pokretu i američkom pokretu za ukidanje smrtne kazne. Suosnivačica je Povjerenstva za akademske slobode u Africi,…
-
Europska kinematografija kao svjetska kinematografija
Globalni Hollywood, Azija i Europa U posljednje vrijeme neporeciva je činjenica da europski film pati od krize identiteta i ima problem s predodžbom o sebi. S vrlo malo iznimaka, filmovi iz Europe slabo izravno privlače publiku i na svjetskoj razini i kad se natječu s holivudskim filmovima na vlastitom tržištu, bez obzira na to je…
-
Lekcije iz političke strategije
Radikalna filozofija čita ustanke Nakon kraja ‘postmodernog’ razdoblja koji je naglasak stavio na lokalno, relativno i skromno, radikalna filozofija vratila se tradiciji velike teorije. Badiou, Hardt i Negri, Žižek, Rancière i Laclau okušali su se u globalnoj rekonstrukciji političke filozofije. Njihov rad daje važne uvide koji su uvelike korišteni u ovoj knjizi. Međutim, nisu predvidjeli…
-
“U ratu sam sa samim sobom”
U sedamdeset četvrtoj godini Jacques Derrida, ugledni svjetski filozof, nastavio je svoj misaoni put s osobitom snagom, boreći se protiv bolesti. U svom domu u pariškoj regiji Ris-Orangis za Le Mondeje progovorio o svojem djelu, životnom putu i tragu. — Od ljeta 2003. nikada niste bili prisutniji u javnosti. Ne samo da ste izdali nekoliko…
-
Ženski problem u političkoj ekonomiji — od jugoslavenskog samoupravljanja do mjera štednji
U jugoslavenskom poslijeratnom razdoblju (nakon 1945), učinjene su mnoge promjene u sistemu upravljanja privredom. To razdoblje bi se ugrubo moglo podijeliti na administrativnocentralistički period (1945 – 1950), koji uvođenjem radničkog samoupravljanja (1950) preko decentralizacije i deetatizacije prelazi Ustavom SFRJ od 1947. godine u period razvijenog socijalističkog samoupravljanja. Citat najbližeg suradnika Josipa Broza Tita koji je…