Kategorija: Broj 11-12

SCHUBERT U STALJINGRADU Toliko je toga već napisano o bitci kod Staljingrada, ta je bitka okružena s toliko fantazija i simboličkih značenja – kad su njemačke trupe došle do zapadne obale Volge, ‘apolitični’ Franz Lehar sam, autor Radosne udovice, Hitlerove omiljene operete, brzo je komponirao Das Wolgalied, proslavljajući taj podvig. Zamislimo dva ‘što ako’ scenarija:…

Rođen u Koprivnici, gdje je proveo djetinjstvo, između ostalog i navračajući u legendarnu knjižaru Krležinog izdavača Vinka Vošickoga, Milivoj Solar svoj je radni vijek proveo na Katedri za teoriju i metodologiju proučavanja književnosti Odsjeka za komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je danas professor emeritus. Osim dugogodišnjeg nastavničkog rada kojim je obilno…

Filmsko putovanje Jacquesa Rancièrea Nakon niza spisa o genalogiji književnosti i ideji estetike (na primjer Raspodjela osjetilnog – Politika i estetika (2000.), Nijemi govor – ogled o proturječnostima književnosti (1998.) ili Tijelo riječi – politika pisma (1998.)), Rancière godine 2001. prvi put objavljuje knjigu posvećenu filmu pod naslovom Filmska priča (La Fable Cinématographique, Seuil, Paris,…

U retrospektivnu šetnju gradskom mrežom od kraja pedesetih godina prošloga stoljeća, a u potrazi za onim mrežištima u kojima su se utkale i izvedbe javnoga tijela, krenimo ipak od onih ne-urbanih akcija gorgonaša, neformalne skupine autora (1959.–1966.), koji su skupove često održavali kao šetnje u zagrebačkoj okolici, a povod im je mogao biti promatranje zalaska…

UVOD Mišljenje u prozi Philippea Lacoue-Labarthea 28. siječnja ove godine, u Parizu, u svojoj 67. godini umro je Philippe Lacoue-Labarthe, pisac i filozof. Premda još prilično nepoznat i neistraživan na današnjoj svjestkoj filozofskoj pozornici, Lacoue-Labarthe je autor dubokog, složenog i uzbudljivog mišljenja u čijem žarištu prevladavaju teme paradoksa, tragedije, ritma i nesvjesnoga zajedno s autorima…

Tretirajući pisanje kao produžetak mišljenja, Roland Barthes, Michel Foucault i Gilles Deleuze svojom esejističnošću radikalno problematiziraju pojam dijaloga. Dijalog podrazumijeva pripovijedanje koje podrazumijeva propitivanje znanja, odnosno pripovijedanja. Dijalog u prvom redu znači zauzeti strane. Jacques Derrida je četrdeset godina njegovao dijalog s Hélène Cixous. On s pozicije filozofa, ona – književnosti. Derrida je smatrao kako…

1. Urbanost, fragmentacija i svakodnevica: Teorijske dispozicije moderne i postmoderne fragmentacija grada. A | Moderna i postmoderna fragmentacija grada Kad govorimo o fragmentiranom gradu, gotovo uvijek je prisutna neka vrsta nostalgije. Kako fragmentacija nalaže dezintegraciju neke cjeline koja je prije postojala taj je termin ponešto prevaziđen, a ipak, pomalo ironično, sama tradicija poimanja grada kao…

ONI O KOJIMA NE GOVORIMO Premda od kritičara nije dočekan naročito dobro, štoviše većinski broj ocjena uglavnom je bio negativan, Zaselak (2004.) M. Nighta Shyamalana, najpoznatijeg po Šestom čulu (1999.), govori nam nešto bitno o suvremenom terorizmu. Radnja je smještena u jedan zaselak iz 19. stoljeća u kojem njegovi mještani vode idiličan život po svemu…

Dakle, već godine 1981. Thierry de Duve je rezimirao, ili zapravo predvidio, sva buduća proučavanja umjetnosti performansa. ‘Možda će se jednog dana…’. Zapanjujuće je i pomisliti da je taj dan, koji Duve smješta u razmjerno daleku budućnost, već stigao i to bez dvojbe mnogo brže negoli je on to predvidio. ‘Možda će jednog dana, kada…