1 Zagreb – Kulturni kapital Evrope 3000 je platforma za suradnju Bacača sjenki, BLOK-a, Centra za dramsku umjetnost, Community Arta, Kontejnera, Multimedijalnog instituta, Platforme 9,81 i udruge za vizualnu kulturu Što, kako i za koga/WHW. Projekt je razvijen s njemačkim partnerom projekt relations, a uz financijsku potporu Kulturstiftung des Bundes. Zagreb – Kulturni kapital Evrope 3000 će razvijati one suradnje – kako među nositeljima tako s lokalnim i internacionalnim inicijativama – koje tematiziraju promjene društvenih uvjeta kulturne proizvodnje, razvijaju strukturni položaj nezavisne kulture i preispituju dominantne režime reprezentiranja kulture. Do 2005. u sklopu Kulturnog kapitala planirane su konferencije, umjetnički festivali, izložbe, radionice, predavanja, predstavljanja, publikacije, medijske produkcije i dr. Važan dio projekta bit će aktivnosti iz kulturne politike usmjerene na reforme institucionalnog okvira nezavisne kulture – povećavanje njenog utjecaja i jačanje njenih resursa. Podrobnije na http://www.kulturnikapital.org/.
2 Konferencija ‘Nove suradničke prakse – Oblikovanje evropskog kulturnog okvira’. U nastojanju da se preosmisli evropska kulturna agenda iz šire perspektive društvenog djelovanja Felix Meritis Foundation (Amsterdam) i Zagreb – Kulturni kapital Evrope 3000 u ime incijative policy_forum incijative (Zagreb) organizirali su u Zagrebu predkonferencijsko događanje za Berlinsku konferenciju o evropskoj kulturnoj policitici. Prezentacije, sastanci i diskusije održani 15. i 16. listopada 2004. ponudili su priliku neinstitucionalnim kulturnim incijativama iz regije, lokalnim kulturnim strategima i međunarodnim policy-makerima da se sastanu, dogovore buduće suradnje i da diskutiraju kako inovativne prakse i platforme socio-kulturne suradnje i taktičkog umrežavanja u istočnoj Evropi mogu utjecati na oblikovanje agende evropske kulturne politike i evropske političke kulture. Podrobnije na http://www.policy-forum.info/.
3 Festival ‘Sloboda stvaralaštvu’. U razdoru između mogućnosti apsolutnog pristupa kulturnim sadržajima posredstvom digitalnih mrežnih okruženja i ograničavanja prava pristupa kulturnim dobrima restriktivnom regulacijom intelektualnog vlasništva rodio se globalni pokret za ‘slobodnu kulturu’. Slobodna kultura nastaje razmjenom, nadovezivanjem i zajedničkim stvaranjem temeljenim na slobodnim i otvorenim sadržajima koje autori dragovoljno ili po istjeku autorskog prava predaju na korištenje javnosti. U tom duhu dijeljenja i zajedničke izgradnje slobodnih dobara – duhu naslijeđenom iz pokreta za slobodni softver i znanstvene zajednice – festival ‘Sloboda stvaralastvu!’ predstavio je izložbom, filmskim projekcijama, glazbenim izvedbama i predavanjima najistaknutije primjere globalne suradnje i inicijative za slobodni pristup i arhiviranje kulturne i intelektualne baštine, kao i suradničke projekte proizvodnje novih sadržaja danih javnosti na slobodnu upotrebu, kopiranje i razmjenu. Festival je odžan 12.-15. siječnja 2005. u Zagrebu i 20. siječnja 2005. u Splitu. Podrobnije na http://www.slobodnostvaralastvo.net/.
4 Projekt Creative Commons je najosmišljeniji i najrasprostranjeniji pokušaj da se u kulturu prenese kultura nesebičnog dijeljenja i zajedničkog stvaranja iz slobodnog softvera. Creative Commons licence prvo su obuhvatno i jednostavno rješenje za alternativno licenciranje autorskih djela. Da bi spriječio da djelo automatski bude objavljeno pod restriktivnim uvjetima zakona o autorskom pravu i da ga učini dostupnim korisnicima s više slobode za korištenje, daljnje stvaranje i razmjenjivanje, autor treba izrijekom navesti uvjete pod kojima daje svoje djelo na korištenje. To je nešto čega u većini slučajeva autori nisu svjesni. A kad i jesu, procedura i sprovođenje takvog izbora predstavlja dodatan napor na kojeg autori često nisu spremni. Creative Commons pojednostavljuje taj postupak tako da autor pomoću web sučelja može izabrati uvjete pod kojima objavljuje svoje djelo i za uzvrat dobiti licencu koja poštiva odabrane uvjete, koja je usklađena s pozitivnim pravnim propisima i koja je obranjiva pred sudom u slučaju spora. Licencu autor dobiva u tri oblika: 1. u obliku pravnog teksta, 2. u obliku sažetka i 3. u strojno čitljivom obliku. Autor pritom i registrira svoje djelo, čime ono postaje lakše dostupno korisnicima u potrazi za slobodnim sadržajima. Poput GNU Opće javne licence za slobodni softver, one imaju za cilj proširiti prostor slobodnog stvaralaštva, njegovu razmjenu i njegovu dostupnost u javnoj domeni, ali za različite stvaralačke sadržaje: muziku, fotografiju, film, video, književnost, dizajn,… Licencu za svoja djela možete dobiti pod www.creativecommons.org, a od 14. siječnja i na hrvatskom pod http://www.creativecommons.hr/.
